Hidroizolacija I drenaža

Pojam drenaže je jako rasprostranjen I može se koristiti u medicini, stomatologiji ali I u građevinarstvu. Pošto nas medicina ne zanima I nismo dovoljno kompetentni da pričamo o tome ostajemo u domenu građevine.  U osnovi radi se o metodi odvođenja viška vode iz vlažnog zemljišta koja može biti jako opasna kada je objekat u pitanju. Najčešći pojavni oblik drenaže objekata je drenaža temelja koja se sprovodi zajedno sa sistemom hidroizolacije. Iako u prvi mah ulaganje u drenažu dovodi do dodatnih troškova, verujte vredi svakog dinar jer je samo suv temelj garantuje dugotrajnost objekta.

U praksi se najčešće preko temelja sa spoljne strane izmaže bitumenski prajmer (tzv bitulit) čija potrošnja je oko 200-300grama po m2. Preko tog prajmera se postavlja bitumenska traka (tzv kondor) u jednom ili više slojeva. O kondorima smo pisali I u ostalim tekstovima ali generalno možemo ih svrstati u dve kategorije plastomerne I elastomerne. Plastomerni su jeftiniji ali I trpe niže minusne temperature I na manjim temperaturama gube svojstva tj postaju krti. Elastomerni kondori se prave od SBS bitumena koji trpi niže minusne temperature (do minus 15 stepeni C) I definitivno su po svim parametrima bolji ali I osetno skuplji. Preko kondora se postavlja čepasta membrane (HDPE membrane) https://krovipod.rs/proizvod/terraplast-cepasta-membrana/ na način da čepići idu prema hidroizolaciji da bi se obezbedila venilacija. Osnovna uloga čepaste membrane je da spreči mehaničko oštećenje kondora koje može nastupiti prilikom nasipanja kamena I peska u kasnijoj fazi. Čepasta membrane se radi u različitim gustinama I visinama. Standardna gustina je 400g-m2.  Kada su visine čepaste membrane u pitanju postoje od 1, 1.5, 2, 2.4m  itd Sve membrane se mogu nastavljati na način da se stavlja čep u čep. Čepasta membrana se postavlja na način da jedan deo nje  legne I u drenažni kanal koji ide uz sam temelj. Preko nje se postavlja drenažno crevo, tj crevo koje je perforirano I koje treba da prikupi višak vode. Drenažne crevi mogu biti korugovane(koje su savitljive) I glatke PVC (koje imaju perforacije na sebi). Česte se srećemo sa pitanjima u vezi sa fitingom za drenažna creva tj lukovi, račve itd. Ne postoji poseban fiting za drenažne cevi nego se koristi standardni pvc ili pp fiting za cevi za kanalizaciju I on je potpuno kompatibilan sa korugovanim drenažnim cevima. Na tržištu se mogu naći i drenažne cevi koje su perforirane celim svoji obimom ali i cevi koje su perforirane samo do polovine cevi. Ne brinite i jedne i druge rade posao ali ove koje su komplet perforirane mogu prikupiti i vodu koja nadire odozdo ali i ne morate voditi racuna kako ih okrecete pa je preporuka da koristite njih. Najčešći prečnik cevi koji se koristi je fi 110 (u pitanju je spoljni prečnik).Važno je da drenažnu cev ili crevo umotate u geotekstil-geofilc https://krovipod.rs/proizvod/terraplast-geotekstil-geofilc/  i na taj način sprečavate prodor nečistoća u drenažne kanale I sprečite zapušavanje cevi.  Preko svega toga dolazi rizla, tucanik, kamen itd I na kraju zemlja. To je otprilike to. Kuća suva, idemo dalje.

Scroll