Gotovo da ne postoji nijedan deo objekta koji u toj meri čuva našu zgradu od raznih uticaja nego kada je krov u pitanju. Iako postoje zaista različite vrste I tipovi krovova svi oni treba da prvenstveno zaštite objekat od prodora vode a tek onda ispune ostale uloge. Dakle najveći izazovi, kada su krovovi u pitanju jeste hidroizolacija krova (sprečavanje prodora vode I vlage), termoizolacija, ventilacija I estetika. U Srbiji velika većina krovova jesu krovovi sa nagibom tj kosi krovovi.

Kada pričamo o njima primarna hidroizolacija krova se postiže  postavljanjem krovnog pokrivača (crepa, lima, tegole, drvene šindre, slame itd). Međutim, osim primarne hidroizolacije poželjno je uraditi I sekundarni vid zaštite krova od prodora vode. Dvadesetak godina unazad ta vrsta zaštite se obavljala upotrebom krovne lepenke-ter papira. Ter papir je bitumenizirani karton  posipan kvarcnim peskom I kao takav je bio korišćen sve do pojave modernijih materijala u vidu folija I membrana na bazi PP. Najveći nedostatak ter papira je taj što je u vlažnoj sredini dolazilo do bubrenja jer se celuloza u prisustvu vlage naduva. Takodje rolne ter papira su relativno male (10 ili 20m2) pa u poređenju sa krovnim folijama zahtevaju više vremena za ugradnju I manipulaciju tim materijalima. Hidroizolacija savremenih kosih krovova se odavno više ne radi ter papirom.

Njegovu ulogu su preuzele krovne membrane I folijje. Kada su one u pitanju postoji zaista veliki broj različitih proizvoda koji su prisutni na našem tržištu. Neka najšira podela svih folija jeste na paropropusne I paronepropusne-parne brane. Naravno I jedne I druge su vodonepropusne tj ne propuštaju vodu. Paropropusne folije su uglavnom višeslojne I omogućavaju da voda ne može da prodre u krov a sa druge strane omogućavaju da vodena para izlazi na gore. Paropropusne folije mogu biti dvoslojne, troslojne I četvoroslojne I prisutne su u različitim gramažama. Na našem tržištu su uglavnom prisutne folije težina od 90-200g-m2. Neki standard je od 95g-m2 do 100g-m2.  Zbog pritiska da se ima što jefitniji proizvod u ponudi pojavile su se I dvoslojne paropropusne folije, ali verujte mi da tu vrstu proizvoda ne želite na svom objektu. Zbog nepostojanja trećeg-stabilizujećeg sloja folija  posle nekog vremena postane “paučina” tj krta I ne ispunjava svoju osnovnu funkciju. Ono što je zajedničko svim vrstama paropropusnih folija je da nisu otporne na UV zračenje pa nije poželjno da  budu direktno ili indirektno izložene delovanju UV tj sunčevog zračenja.

Veliki broj pitanja se odnosi I na to kako se paropropusna folija postavlja tj okreće. Pravilo je da  štampani deo ide prema pokrivaču tj nebu kao I da se folija postavlja onako kako se razmotava. Paronepropusne folije tj parne brane imaju ulogu da spreče prodor vlage u zonu termoizolacije bilo da je u pitanju krov ili zid. Suština zaštite termoizolacije je u tome da vuna ali I drugi termoizolacioni materijali gube svojstva u prisustvu vlage-vode. Ukoliko u izolaciji imamo 1%vlage izolacija gubi 35%svojih performansi, 2.5% gubimo 55% a 5% dovodi do gubitka 100% svojstava termoiolacije. Vlaga u samom objektu nastaje redovnim aktivnostima kao što su kuvanje, peglanje, kupanje, disanje Itd. Približne količine vlage koje se oslobode tokom sledećih aktivnosti jesu: tuširanje cca 2600g/h, kuvanje 600-1500g/h, sušenje veša 100-500g/h.

Važno je sprečiti da vlaga dođe do termoizolacije (naročito vune). Parne brane upravo tome služe. Kao I kod paropropusnih I kod parnih brana imamo različite vrste tih folija. Najčešće se razlikuju po broju slojeva I gramaži po m2.

Ako pričamo o nekom standardnom tipu kosog krova kod nas on najčešće izgleda ovako. Gledajući sa spoljne strane najpre ide crep, letva koja nosi crep, kontra letva koja pričvršćuje foliju I pravi vazdušni sloj između crepa I folije, hidroizolaciona paropropusna folija, osb ploča ili daska, pa rogovi tj grede. Sa unutrašnje strane krova pak najčešće stavljamo mineralnu staklenu vunu pričvršćenu paljenom žicom a ispod nje parnu branu I gk ploču.

Poslednjih nekoliko godina sve veći broj investitora uviđa značaj ventilisanih tipova krova pa nije redak slučaj da se ljudi odlučuju za izradu suvog slemena (uz korišćenje slemeno grebene trake, držača slemeno grebene letve I slemeno grebene spojnice) radije nego da zatope poklopce na slemenu-grbini. Ventialacija krova tj protok vazduha je upravo najveći čuvar našeg krova u celini jer cirkulacija dovodi do sušenja pokrivača sa donje strane, sušenja krovne konstrukcije a vazdušni sloj služi bolje nego da stavimo tradicionalnu termoizolaciju. Sve to značajno produžava životni vek našeg krova I objekta u celini.

Scroll